Hrana | WWF

What would you like to search for?

HRANA

© Shutterstock

Proizvodimo više nego dovoljno hrane da bi se nahranili svi ljudi na Zemlji. Oko trećine te hrane nikad se ne pojede, dok istodobno gotovo milijarda ljudi gladuje.

Gladni protiv pretilih

Ono što jedemo dolazi izravno iz okoliša. Ipak, proizvodnja hrane ima najveći negativni utjecaj na planet, veći od bilo koje druge ljudske aktivnosti. Proizvodnja, distribucija, upravljanje hranom i otpad diljem svijeta ugrožavaju biljni i životinjski svijet, netaknutu prirodu i sam planet.

Prehrambeni sustav koristi većinu naših prirodnih resursa; 69% ukupne količine vode i 34% zemlje. On je uzrok 75% deforestacije, 30% erozije površinskog sloja tla i pridonosi najmanje 24% ukupnih emisija stakleničkih plinova.

Posljedica toga nisu zdravi ljudi ili planet. Čak 821 milijun ljudi je gladno, dok je 1,9 milijardi prekomjerne težine, od kojih je oko 850 milijuna pretilo. Prehrambeni sustav uzrokovao je 70% gubitka bioraznolikosti i doveo je do toga da je 93% cjelokupnog ribljeg fonda izlovljeno do krajnjih granica ili preko njih.

Svi trebamo jesti, ali način na koji proizvodimo i konzumiramo hranu je nepodnošljivo opterećenje za planet. A uzme li se u obzir da će svjetska populacija rasti s današnjih sedam na više od devet milijardi do 2050. godine, jasno je da se prehrambeni sustav mora mijenjati – i to hitno.

Borba protiv bacanja hrane

Trećina hrane koju proizvedemo se ne pojede, a oko jedne trećine propadne u opskrbnom lancu ili se baci. Da je hrana koja propadne ili se baci država, bila bi na trećem mjestu po emisiji stakleničkih plinova. Svjetsku ekonomiju to košta 940 milijardi dolara godišnje – što je golemi trošak za cjelokupno stanovništvo i poljoprivrednicima uzrokuje gubitak prihoda.

Istodobno, cjelokupna populacija pogođena glađu mogla bi se nahraniti s manje od četvrtine hrane koja se baci u Europi i SAD-u.  

Moramo promijeniti ovaj trend za dobrobit ljudi i prirode – tako da propadanje i bacanje hrane učinimo društveno i politički neprihvatljivim i tako da se pobrinemo da svi koji su uključeni u proizvodnju hrane promijene svoj način rada.
 

Moramo povećati produktivnost i učinkovitost te smanjiti bacanje hrane.

© Marina Kelava

ŠTO RADIMO

U WWF Adriji smo počeli s radom na temi hrane 2019. godine. Za početak, odlučili smo pomoći hotelima u regiji u borbi s prehrambenim otpadom kako bismo podignuli razinu svijesti o tom problemu. Želimo pomoći hotelima da postignu korporativnu strategiju „nula otpada“, a pritom educiraju svoje goste da uzimaju samo onoliko koliko mogu pojesti. Niti jedan zalogaj više.

Promjena načina na koji hoteli postupaju s hranom bit će ključna za smanjivanje količine otpadne hrane na globalnoj razini; stvarni trošak otpadne hrane, koji se često smatra troškom poslovanja, prečesto je skriven.

Srećom, hoteli su više nego ikad prije odlučni da smanje količinu otpadne hrane. U postizanju tog cilja pružamo pomoć trima hotelima: Esplanade Zagreb, Courtyard by Marriott Belgrade City Centre i Hotel Jezero Plitvice. Nadamo se da će oni biti sjajan primjer ostalim hotelima, restoranima i kućanstvima.

Treba li ovome išta dodati?

© Esplanade hotel

ŠTO MOŽEŠ UČINITI

Napravi popis za kupnju i plan obroka prije nego što pođeš u kupnju hrane; nikad ne idi u prodavaonicu praznog želuca i izbjegavaj impulzivno kupovanje. Zamrzni i označi sve ostatke hrane – i svakako ih pojedi! Sa švedskog stola u hotelu ili restoranu uzmi samo ono što ti treba.

Mi se ne možemo boriti sami protiv bacanja hrane. Pomozi nam da proširimo svoj program.

 

DONIRAJ