Izvještaj o stanju planeta 2018 | WWF

What would you like to search for?

IZVJEŠTAJ O STANJU PLANETA 2018: postignimo više

ŠTO JE IZVJEŠTAJ O STANJU PLANETA?

Izvještaj o stanju planeta najvažnija je publikacija WWF-a, a objavljuje se svake dvije godine. Riječ je o sveobuhvatnoj studiji svjetske bioraznolikosti i zdravlja planeta. Ovogodišnji Izvještaj o stanju planeta dvanaesto je izdanje i donosi znanstvene dokaze o onome što nam priroda opetovano ponavlja: neodržive ljudske aktivnosti dovode prirodne sustave koji podržavaju život na Zemlji do ruba.

Ovaj izvještaj donosi niz indikatora, poput indeksa živućeg planeta (LPI) koji objavljuje Londonsko zoološko društvo (ZLS), a koji upućuju na hitnu promjenu globalnog sporazuma za prirodu i ljude i postavljanje jasnih i ambicioznih ciljeva, mjera i pokazatelja kako bismo preokrenuli razorni trend gubitka bioraznolikosti koji trenutno negativno utječe na jedini planet koji svi zovemo domom.

PREUZMI IZVJEŠĆE PROČITAJ SAŽETAK

KRATKE ČINJENICE IZ IZVJEŠTAJA O STANJU PLANETA

JESTE LI ZNALI?

♦ Na svjetskoj razini, ukupna vrijednost usluga koje nam priroda pruža je oko 125 bilijuna američkih dolara.

♦ Tijekom 20. stoljeća slatkovodne vrste riba imale su najveći stupanj izumiranja među kralješnjacima.

♦ Skoro 200 milijuna ljudi ovisi o koraljnim grebenima za zaštitu od olujnih udara i valova.

♦ Kišne se šume smanjuju – u samo 50 godina nestalo je skoro 20% Amazonske prašume.

♦ U posljednjih 50 godina prosječna globalna temperatura rasla je 170 puta brže nego što bi se to prirodno dogodilo.

♦ Najmanje 70% novih lijekova, koji su se nastali u posljednjih 25 godina, došlo je iz prirodnih izvora.

♦ Od 1950. godine, skoro šest milijardi tona ribe i ostalih proizvoda iz ribarstva izvađeno je iz svjetskih oceana.

♦ Procjenjuje se da 90% morskih ptica u svom probavnom sustavu imaju dijelove plastike.

U MANJE OD 50 GODINA, BROJ KRALJEŠNJAKA SMANJIO SE ZA 60%.

EVO KAKO MOŽETE POMOĆI

DJELUJTE ZA PLANET

♦ Budi održiv – bilo da upotrebljavaš manje plastike, smanjuješ bacanje hrane ili kupuješ ekološke i održive proizvode, svojim izborom možeš doprinijeti pozitivnoj promjeni

♦ Podigni svoj glas kao potrošač i kao građanin – upotrijebi svoj glas kako bi potaknuo tvrtke i vlade da se zauzmu za održive politike i prakse

♦ Širi znanje – dobrim primjerom brige za naš planet potakni svoju obitelj i prijatelje da ti se pridruže

Zajedno možemo biti generacija koja će naš odnos s planetom promijeniti na bolje!

ŠTO JOŠ MOGU UČINITI?

ŠTO RADI WWF?

NAŠA ZADAĆA

Naša je misija zaustaviti degradaciju okoliša na našem planetu i izgraditi budućnost u kojoj će ljudi živjeti u skladu s prirodom. Cilj nam je osigurati produktivnost i otpornost najvažnijih ribljih stokova i oceanskih ekosustava kao i poboljšanje života i bioraznolikosti; opstanak ugroženih vrsta u divljini i njihov oporavak; unaprijediti i održavati cjelovitost naših najvažnijih šuma i njihovu dobrobit za ljude; osigurati slatkovodne ekosustave i protok vode za prirodu i ljude; učiniti globalni pomak prema budućnosti u kojoj je emisija ugljika niska, a klima stabilna; te održivi prehrambeni sustavi koji štite prirodu i osiguravaju sigurnost opskrbe hranom.

PRIJAVITE SE NA NAŠE NOVOSTI

MI SMO PRVA GENERACIJA KOJA IMA JASNU SLIKU O VRIJEDNOSTI PRIRODE I OGROMNOM UTJECAJU KOJI IMAMO NA NJU. MI SMO VJEROJATNO I POSLJEDNJA GENERACIJA KOJA MOŽE PREOKRENUTI OVAJ NEGATIVNI TREND.

STANJE U NAŠOJ REGIJI

♦ Manje od 5% živog svijeta su divlje vrste, dok 96% čine ljudi i domaće životinje, uglavnom za ljudsku prehranu. Kod nas su i ris i vuk u bliskoj povijesti bili gotovo u potpunosti istrebljeni dok jedino za medvjeda imamo kontinuirano pozitivan trend populacije.

♦ 82% slatkovodnih vrsta već je nestalo što ukazuje na kritično stanje vodenih ekosustava bez kojih nema ni čovjeka na Zemlji. U našem slučaju jednoj od 10 ribljih vrsta prijeti nestanak zbog izgradnje (uglavnom nepotrebne) hidroenergetske infrastrukture. Trenutno postojeće male hidroelektrane diljem Zapadnog Balkana (ukupno skoro 90% svih hidroenergetskih postrojenja) doprinosi manje od 5% ukupnoj proizvodnji električne energije. Ne pomaže niti cijeli sustav poticaja u energetici koji omogućuje da se novac poreznih obveznika troši na uništavanje osnovnog resursa za život o čemu građani nemaju priliku odlučivati.

♦ 93% procijenjenih ribljih stokova u Sredozemlju je u prelovu, a u Jadranu situacija je vrlo slična.