Krajolik hrasta plutnjaka
U mnogim kulturama zvuk plutenog čepa koji izlijeće iz boce sinonim je za veselje i proslavu. Međutim, znate li što je u biti pluto i otkuda dolazi?
Pluteni čepovi potječu iz krajolika koji prekriva gotovo 30 000 kvadratnih kilometara Portugala, Španjolske, Alžira, Maroka, Italije, Tunisa i Francuske.
Pluteni čepovi potječu iz krajolika koji prekriva gotovo 30 000 kvadratnih kilometara Portugala, Španjolske, Alžira, Maroka, Italije, Tunisa i Francuske.
Predstavljaju i ključan izvor prihoda za tisuće ljudi te podržavaju jedan od šumskih sustava s najvećom svjetskom razinom biološke raznolikosti, uključujući endemične biljke i ugrožene vrste kao što su pirenejski ris, adalbertov orao i – simbol Magreba – berberski jelen.
Budući da je pluto kora hrasta plutnjaka (Quercus suber) koja se obnavlja nakon sakupljanja, komercijalna eksploatacija je okolišno prihvatljiva jer nijedno drvo u tom procesu nije srušeno.
Dragocjene šume
Ovo je ujedno i najbolji način očuvanja dragocjenih i prekrasnih šuma koje su se tijekom stoljeća jedinstveno smjestile na području zapadnog Mediterana.
Povećana tržišna potražnja za alternativnim čepovima za vinske boce mogla bi umanjiti vrijednost područja s hrastom plutnjakom dovodeći tako do pretvorbe u druge oblike ili napuštanja te potpunog gubitka jednog od najdivnijih primjera sustava sa savršenom ravnotežom između potreba ljudi i prirode.
Ukoliko šume zadrže svoju ekonomski vrijednost, ljudi će se brinuti za njih te tako smanjiti rizik od požara i dezertifikacije.
Međutim, ukoliko se potražnja za plutom ne održi postoji opasnost da će u krajolicima hrasta plutnjaka na zapadnom Mediteranua unutar desetljeća doći do povećanog siromaštva, više šumskih požara, gubitka biološke raznolikosti i brže dezertifikacije.
Da bi se ovi problemi riješili prije nego bude prekasno WWF je započeo projekt s ciljem očuvanja krajolika hrasta plutnjaka. On uključuje promoviranje proizvoda iz održivo upravljanih šuma hrasta plutnjaka, certifikata Vijeća za nadzor šuma (Forest stewardship council – FSC), lokalnih aktivnosti koje donose prihode, obnove staništa, zagovaranje promjena u zakonodavstvu na razini Europske Unije i nacionalnoj razini te izgradnju kapaciteta.
Naslijeđe
“Tržište je postalo mnogo komercijalnije i kompetitivnije od razdoblja mojih djedova i baka”, rekao je WWFu António Gonçalves Ferreira. “Činimo sve što možemo da održimo korak s tim tempom”. Anotonijeva farma u Corucheu, sjeveroistočno od Lisabona u Portugalu, prostire se preko 30 km2 u srcu portugalskog sedla – zemlji pluta gdje stoka pase i borovi rastu uz stabla hrasta plutnjaka.
Portugal je najveći svjetski proizvođač pluta koji je ujedno i njegov najvažniji šumski proizvod.
Istražujući drveće koje raste veoma polako i u posjedu je njegove obitelji već pet generacija, Anotonio se prisjeća stare poslovice uzgajivača hrasta plutnjaka: „Stabla eukaliptusa su za nas, stabla bora za našu djecu, a stabla hrasta plutnjaka su za našu unučad”.

Luis N. Silva, WWF MedPO Cork Oak Landscapes Coordinator in Portugal