What would you like to search for?

Our News

U kakvom su stanju slatkovodni sustavi u Hrvatskoj?

Samo 39,5 % površinskih voda u Europskoj uniji postiže dobro ekološko stanje, a tek 26,8 % dobro kemijsko stanje, dok je u Republici Hrvatskoj u vrlo dobrom i dobrom ekološkom stanju svega 12% tekućih i 14% stajaćih voda.

EU je državama članicama uputio važne preporuke za poboljšanje upravljanja vodama do 2027. te su slatkovodni ekosustavi prepoznati kao važan dio Uredbe o obnovi prirode. Također, EU se obvezala da će do 2030. osloboditi 25.000 km toka tekućica, što ukazuje na veliki problem i izravno se bavi sveprisutnim problemom fragmentacije rijeka uzrokovane zastarjelim barijerama kao što su brane i propusti. Zbog toga smo u WWF Adriji ponosni na prvo uklanjanje barijera u NP Plitvička jezera koje smo zajedno s parkom proveli prošle godine.

WWF Adria svoje projekte zaštite voda usmjerava na poboljšanje njihova ekološkog stanja te na narušenu bioraznolikost i hidromorfološke karakteristike voda. Vode imaju pozitivan utjecaj na kvalitetu života čovjeka u smislu poboljšanja mikroklime područja, doprinosa bioraznolikosti, rekreacije i odmora te lakše prilagodbe posljedicama klimatskih promjena kao što su poplave, suše i toplinski udari. Kapaciteti koje imaju prirodni vodotoci, nadmašuju kapacitete vodnih građevina ili zahvata, koji dugoročno remete prirodne procese, narušavaju stanje voda te samim time umanjuju njihov pozitivan utjecaj na dobrobit čovjeka i prirode. Najbolji primjer toga su prirodne retencije kao što su Kopački rit i Lonjsko polje, ali u svijetu ima sve više primjera močvarnih područja i prirodnih vodenih područja u urbanim i peri urbanim sredinama koji doprinose kvalitetnijem životu ljudi.

WWF u Hrvatskoj provodi projekte restauracije na području rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav te na području parka prirode Hutovo blato u BiH. Imamo i aktivnosti uklanjanja barijera, kao i projekt koji primjenjuje rješenja utemeljena na prirodi, konkretno mjere za prirodno zadržavanje voda u urbanim i peri urbanim sredinama i koristi ih kao mjere koje nam pomažu u prilagodbi posljedicama klimatskih promjena. Ove aktivnosti provodimo u suradnji s parkom Maksimir, koji će upravo na svojem području provesti konkretne akcije za postizanje prilagodbe na klimatske promjene. 
 
© Lana Jelić
Maksimirac

Share This!

Help us spread the message