Stručnjaci se slažu, ušli smo u doba klimatske krize – pokrenite se!
Stručnjaci su složni da smo ušli u razdoblje klimatske krize
Mr.sc. Roman Ozimec, član tima pripreme Nacionalne strategije prilagodbe klimatskim promjenama i predsjednik Društva za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske na panelu je govorio o posljedicama klimatske krize za Hrvatsku. Naglasio je da je sunce sve jače, oborine se ne raspodjeljuju jednako tijekom godine, suše i poplave će se događati u istoj godini, a najugroženija je obala te slatkovodna i močvarna područja. Kao očiti primjer naveo je izumiranje jele na Biokovu. Dunja Mazzocco Drvar, meteorologinja RTL-a Hrvatska, rekla je kako danas postoji globalni konsenzus među više od 90% stručnjaka da sada treba govoriti o klimatskoj krizi, a ne o klimatskim promjenama. „To je tema o kojoj treba govoriti sve više. Pokazalo se da od kada mediji više komuniciraju o tom problemu, i svijest je značajno porasla.“ Hrvoje Dragušica, voditelj održivog razvoja tvrtke IKEA Hrvatska istaknuo je kako je IKEA shvatila da ako želi postojati narednih 75 godina, mora promijeniti način razmišljanja. I zato oni u robnoj kući u Zagrebu recikliraju 94% otpada, koriste kišnicu za WC, a više od 60% materijala koji se upotrebljavaju su reciklirani. S obzirom da su informiranost i znanje ključni u borbi za klimu, IKEA u svojoj robnoj kući za školarce organizira održive ture i radionice.
Da je svijet već 1. kolovoza 2018. ušao u ekološki dug (dan kada potreba čovječanstva za prirodom nadmašuje ono što zemljini ekosustavi mogu obnoviti) podsjetio nas je dr.sc. Deni Porej, izvršni direktor WWF Adrije i dodao: „Ako bismo manje bacali hranu, ovaj datum možemo pomaknuti za 12 dana, ako bismo 2/3 koristili javni prijevoz, a 1/3 osobno vozilo, pomaknuli bismo za čak 60 dana.“ Spoznaje recentnih istraživanja mladih u Hrvatskoj ukazuju na ukupno pogoršanje društvenog položaja mladih u usporedbi s položajem generacija s kraja 20. stoljeća, pri čemu većina mladih na takve okolnosti reagira povlačenjem u privatnost i daljnjim distanciranjem od društvenopolitičke i javne sfere. Taj je trend poguban za nastojanja da rješimo problem klimatskih promjena, zaključili su sudionici panel rasprave.
Laura Skala, pokretačica SS4C Zagreb ipak je dodala: „Mi tražimo odrasle da poduzmu nešto odmah. Ali promjena mora početi i s nama. Mi mladi moramo promijeniti svoje vrijednosti, napraviti drastične promjene u načinu razmišljanja i donijeti drugačije odluke o svojim svakodnevnim aktivnostima da bi naša budućnost imala šanse.“
Na panelu su sudjelovali i predstavnici Ministarstva vanjskih i europski poslova, Ministarstva zaštite okoliša, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, znanstvenih insitucija, Grada Zagreba, tvrtki i nevladinih udruga te oni najvažniji, učenici i učenice hrvatskih osnovnih i srednjih škola koji su pobjedili na natječaju projekta Prva Generacija, kojeg u Hrvatskoj provode veleposlanstvo Švedske te organizacije civilnog društva WWF Adria, Terra Hub Hrvatska i ODRAZ, uz medijsku podršku 24sata.
Ove godine, učenici su trebali izraditi plakat koji se odnosi na jedan od 17 Globalnih ciljeva održivog razvoja i izravno ili neizravno se dotiče klime i klimatskih promjena. Pet najboljih plakata izradili su timovi iz Srednje škole Hvar, Srednje škole Antuna Matijaševića Karameno iz Visa, Prve ekonomske škole iz Zagreba, Škole za medicinske sestre Vrapče i Osnovne škole Đuro Ester iz Koprivnice. Njihovi plakati o važnosti i utjecaju klime dio su završne izložbe „Prva Generacija i Agenda 2030“ koju je izradio Švedski Institut, a može se pogledati u Stablu znanja Studenstkog centra od 30. svibnja do 5. lipnja za vrijeme Europskog tjedna održivog razvoja.
Stručnjaci su složni da smo ušli u razdoblje klimatske krize
Dobitnici nagrada za najbolje postere u natjecanju #PrvaGeneracija
#PrvaGeneracija - tko se može prijaviti
