What would you like to search for?

Our News

Pet od deset globalnih rizika su iz oblasti zaštite životne sredine!

Klimatske promene i gubitak prirode su među najvećim rizicima s kojima se svet suočava u 2025. godini. WWF poziva na transformativne akcije za izgradnju otpornosti i rešavanje globalnih pretnji po životnu sredinu.

Reagujući na objavu Izveštaja o globalnim rizicima Svetskog ekonomskog foruma za 2025. godinu, WWF poziva na hitne i transformativne mere kako bi se adresirali sistemski pokretači globalnih ekoloških rizika.
Izveštaj, objavljen uoči sastanka Svetskog ekonomskog foruma u Davosu sledeće nedelje, identifikuje niz globalnih pretnji, pri čemu u projekcijama za sledeću deceniju dominiraju ekonomski rizici. Među četiri najteža rizika u sledećih deset godina ističu se ekstremni vremenski događaji, gubitak bioraznovrsnosti i kolaps ekosistema, kritične promene u Zemljinim sistemima i nestašice prirodnih resursa.

Dunja Macoko Drvar, direktorka programa zaštite prirode u WWF-Adriji, komentariše: „Ekološki rizici identifikovani u ovom izveštaju su već svakodnevna stvarnost za milione ljudi širom sveta. Učinci međusobno povezanih kriza klime i prirode uništavaju i destabilišu živote i egzistenciju ljudi. Temperature dostižu rekordne nivoe, a prirodni sistemi od kojih zavise naša društva i ekonomije gurnuti su do svojih granica. Prostor za sprečavanje prelomnih tačaka o kojima mnogo govorimo u našem poslednjem Izveštaju o stanju planete, se značajno smanjuje. Nemamo izbora osim da delujemo brže kako bismo izgradili otpornost na ove rizike i rešili njihove glavne uzroke."

Sledećih pet godina je ključno. Do 2030. moramo da vidimo sistemske promene u načinima proizvodnje i potrošnje hrane i energije, kao i u mobilizaciji finansijskih sredstava. Povećani napori za očuvanje i obnovu prirode biće od vitalnog značaja kako bi bio zaustavljen i preokrenut pad prirode do kraja decenije. Kada vlade ove godine iznesu svoje nove nacionalne klimatske planove, imaće priliku da postave put za transformativne akcije. Imamo rešenja, tehnologije i međunarodne sporazume – sada hitno moramo da pređemo na njihovo sprovođenje.

„Svet ima jasan put za rešavanje ovih rizika i izgradnju sigurnijeg, održivijeg sveta. Pozivamo sve da daju svoj doprinos i deluju odmah. Naša budućnost zavisi od toga,” zaključuje Macoko Drvar. 

KRAJ
BELEŠKE
WWF-ov Izveštaju o stanju planete za 2024. godinu pokazuje katastrofalan pad od 73% u prosečnoj veličini populacija divljih vrsta koje su praćene tokom samo 50 godina. Zemlje su se složile oko ambicioznih globalnih ciljeva za zaustavljanje i preokretanje gubitka prirode (Globalni okvir za bioraznovrsnost), ograničenje porasta globalne temperature na 1,5 °C (Pariski sporazum) i iskorenjivanje siromaštva (Ciljevi održivog razvoja UN-a). Međutim, Izveštaj o stanju planete upozorava da nacionalne obaveze i akcije na terenu daleko zaostaju za neophodnim za ispunjenje ciljeva do 2030. i izbegavanje opasnih prelomnih tačaka.
Iscrpljivanje vrsta može da dovede do gubitka usluga ekosistema od kojih zavise ekonomije i smanjenja otpornosti na rizike koje prouzrokuju prirodni i antropogeni događaji poput suša, požara, poplava, bolesti, zagađenja i drugih. Za više informacija o ulozi divljih životinja u očuvanju našeg sveta pogledajte WWF-ov izveštaj „Tehničari prirode”.
WWF je razvio ključne alate za privatni sektor kako bi bolje razumeo rizike povezane s prirodom, a koji su već korišćeni od strane više od 17.000 korisnika za procenu preko 2 miliona lokacija. Ovi alati pružaju objašnjenje o tome šta i gde su rizici za kompanije, čime se definišu putevi za njihovo rešavanje. Takvi će napori biti ključni za postizanje otpornijih ekonomija i budućnosti pozitivne prema prirodi.
WWF-ov nacrt za verodostojne korporativne klimatske i akcije za očuvanje prirode je dostupan ovde, a komplet alata „NDCs We Want” za ambiciozne nacionalno utvrđene doprinose je dostupan ovde.
 
© World Economic Forum
Pet od deset globalnih rizika su okolišni

Share This!

Help us spread the message