What would you like to search for?

PRIRODA TREBA NAŠU LJUBAV

Ah, ta priroda. U njenoj prisutnosti tražimo utjehu i nalazimo radost, bilo da se radi o hodanju visokim šumama ili pjevu ptica ispred našeg prozora. Priroda nam daje nadu, čak i u najtežim vremenima. Ispunjava nas zrakom koji udišemo, vodom koju pijemo i ostalim izvorima energije o kojima svi ovisimo. Ali budućnost prirode je upitna. Gubimo šume, divlje životinje, slatku vodu i općenito biološku raznolikost. I sve to velikom brzinom.
Pokaži svoju ljubav prema prirodi prije nego što bude prekasno.


VRIJEME ZA ZAŠTITU ONOGA ŠTO VOLIMO BRZO IZMIČE

Razmisli o mjestima u našoj regiji koja su ti draga - ne samo zbog njihove ljepote, već i zbog svega što pružaju. Mnoga su suočena s prijetnjama uzrokovanim ljudskim djelovanjem, od ilegalne sječe šuma preko krivolova do ispuštanja stakleničkih plinova. Moramo ih zaštititi. Izbor je u našim rukama. I u tvojima. Zašto riskirati da izgubimo mjesta koja volimo?
 

Pogledaj prirodu koju volimo i čiji gubitak - ne smijemo dozvoliti.
Prirodi je naša ljubav potrebnija više nego ikad!

EUROPSKA AMAZONA
© Ante Gugić

Rijeke Mura, Drava i Dunav u svom toku kroz pet zemalja čine zeleni pojas dug 700 kilometara koji je UNESCO proglasio rezervatom biosfere. Zbog mozaika jedinstvenih staništa i obilja rijetkih i ugroženih vrsta nazivamo ga Europskom Amazonom. To je pravi primjer suživota čovjeka i prirode jer je dom gotovo milijun ljudi, ali i najveće populacije orla štekavca u Europi te mnogih ugroženih vrsta poput male čigre, crne rode, dabra, vidre i riba poput kečige.
 

Zamisli da je nema.


Staromodan način upravljanja rijekama, skraćivanje vodotoka, vađenje šljunka i pijeska iz korita rijeka te projekti izgradnje hidroelektrana stalna su prijetnja Europskoj Amazoni. Zajedničkim radom možemo zaustaviti prijetnje, promijeniti naš odnos prema prirodi te u suradnji s lokalnim zajednicama izgraditi održivu budućnost ovog područja s bogatom kulturnom baštinom koja svjedoči o povezanosti ljudi s rijekama.

Voli ju ili izgubi.

SIMBOLIČNO POSVOJI MALU ČIGRU
JADRANSKO MORE
© Ante Gugić for WWF Adria

Jadransko more je žarište bioraznolikosti s velikim brojem ugroženih i ranjivih vrsta. Odličan primjer tog bogatstva je Lastovo - najudaljeniji hrvatski naseljeni otok te najmlađi morski park prirode u Hrvatskoj. Lastovsko otočje je dom jastozima, kornjačama, dupinima, odmorište mnogim pticama selicama te gnjezdilište rijetkim pticama poput sredozemnog galeba. A to je samo jedan od 1300 otoka na Jadranu! Osim predivnim biljnim i životinjskim vrstama, Jadran je dom i mnogim priobalnim zajednicama i generacijama ribara.
 

Zamisli da ga nema.

 
 
 

U Sredozemlju je u zadnjih 50 godina izgubljena gotovo polovica morskih sisavaca i trećina ukupne količine ribe, a i morskim pticama prijeti izumiranje. Od toga su najveći gubici zabilježeni kod nas, u Jadranu. Ako ne uspijemo učinkovito zaštititi barem 30% mora, riblje zalihe u Sredozemnom moru, uključujući i one komercijalno najvažnije poput oslića, neće se moći oporaviti, čime se čini nepopravljiva šteta moru, onima koji od mora žive, ali i svima nama.
 

Voli ga ili izgubi.

SIMBOLIČNO POSVOJI MORSKU KORNJAČU
DINARSKI KRŠ
© skocijan Caves Park

U tami krškog podzemlja svoj dom nalaze brojne rijetke i jedinstvene životinjske vrste, a na području Dinarida ih je toliko da je dinarski krš potvrđen kao područje najveće biološke raznolikosti špiljske faune u svijetu! Od Udina u Italiji do Skadarskog jezera u Crnoj Gori, Dinarski krš dom je prirodnim atrakcijama kao što su nacionalni parkovi Krka ili Prokletije, pećine poput Grabovače, Vjetrenice ili Postojnske jame, polja poput Livanjskog polja.
 

Zamisli da ga nema.

 
 
 

Krško podzemlje je najosjetljivije područje divljine na svijetu! Ugrožene vrste i njihova staništa pod pritiskom su negativnih promjena u okolišu. Naseljena područja izložena su onečišćenjima komunalnog otpada, kanalizacije i industrijskih zagađenja. Najveće negativne posljedice nastaju od hidrotehničkih zahvata; isušuju se velika podzemna područja ili se staništa u opasnoj mjeri fragmentiraju.
 

Voli ga ili izgubi.

SIMBOLIČNO POSVOJI ČOVJEČJU RIBICU
ŠUME
© Staffan Widstrand

Šume su dom za više od polovice svih kopnenih vrsta. U sebi nose bogatu raznolikost života koja održava funkcioniranje mnogih naših najvažnijih prirodnih sustava – od održavanja klime stabilnom do reguliranja opskrbe vodom i poboljšanja njene kvalitete. Naša je regija ispunjena prekrasnim šumama, među kojima se ističe Perućica u Nacionalnom parku Sutjeska, jedna od posljednjih očuvanih europskih prašuma. Tu je i Pančićeva omorika, simbol Nacionalnog parka Tara, endemska vrsta šuma Srbije i Bosne i Hercegovine.
 

Zamisli da ih nema.

 
 
 

Ljudske aktivnosti već su dovele do gubitka oko 40% svjetskih šuma. Kako bismo to spriječili, neophodno je zaustaviti krčenja šuma te njima upravljati na održiv način. Ilegalna i neodrživa sječa, poljoprivreda, lov, šumski požari, štetočine i bolesti prijetnja su opstanku mnogih vrsta. Ujedno potiču i klimatske promjene i ugrožavaju našu egzistenciju. 
 

Voli ih ili izgubi.

SIMBOLIČNO POSVOJI RISA
VLAŽNA STANIŠTA
© Edward Parker / WWF

Močvare, bare, tresetišta, rijeke i jezera prirodna su rješenja za mnoge ekološke probleme. Iako čine samo 3% površine Zemlje, upijaju dvaput više ugljika nego sve svjetske šume zajedno! Tijekom jakih padalina zadržavaju višak vode, sprječavajući poplave, dok njihova vegetacija filtrira zagađenje. Vlažna staništa su presudna i za očuvanje biološke raznolikosti i opstanak mnogih divljih vrsta poput orla štekavca, najveće ptice grabljivice u Dunavskom slivu.
 

Zamisli da ih nema.

 
 

Tijekom proteklih 45 godina nestala je jedna trećina vlažnih staništa, a njihov ubrzani gubitak i uništavanje znatno doprinose globalnom zagrijavanju. Naša regija je bogata ovim ekosustavima poput specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje ili Obedske bare u Srbiji, parkova prirode Kopački rit i Lonjsko polje u Hrvatskoj, Parka prirode Hutovo blato u Bosni i Hercegovini ili Murske šume u Sloveniji. Ulaganje u obnovu i zaštitu vlažnih staništa može doprinijeti i prirodi i ljudima.
 

Voli ih ili izgubi.

SIMBOLIČNO POSVOJI VIDRU
ZAŠTIĆENA PODRUČJA
© Tara National Park

Zaštićena područja čuvaju jedinstvene, vrijedne i krhke primjere našeg prirodnog bogatstva.  Pitanje je kako bi izgledala zapanjujuća priroda Đerdapa, Durmitora ili Lovćena, fantastični vrhovi Mavrova ili Sharrija, poviješću isklesane Sutjeska i Neretva, veličanstvena Una ili Plitvička jezera da nisu pod zaštitom. U našoj regiji zaštićena područja čine oko osam posto teritorija i dom su mnogim divljim vrstama, staništima te kulturnim i povijesnim spomenicima koje moramo sačuvati. 
 

Zamisli da ih nema.

 
 
 

Neadekvatan politički okvir omogućuje neprimjerene aktivnosti poput prekomjernog komercijalnog šumarstva, lova, masovnog turizma i gradnje neodržive infrastrukture. Financiranje vodi do malih proračuna za aktivnosti zaštite prirode, nedostatka kvalificiranog osoblja i neadekvatnog nadzora. To su veliki problemi za budućnost našeg prirodnog bogatstva koje koristi svim ljudima, a osobito lokalnim zajednicama.
 

Voli ih ili izgubi.

SIMBOLIČNO POSVOJI MEDVJEDA

VOLJETI ILI IZGUBITI?


To nije pitanje! Svi znamo odgovor jer svima nam je potrebna ljubav, a priroda nije ništa drukčija. Ljudske aktivnosti dovele su prirodni svijet u opasnost. Sada je posljednji tren da njegujemo prirodu i da zaustavimo gubitak šuma, zaštitimo naše more i slatku vodu te osiguramo budućnost za ljude i divlji svijet.
 
Priroda treba našu ljubav. Ne dopusti da nestane.
Izbor je na nama.
 

Love it or lose it.

 
 

 

VOLI JU ILI IZGUBI