The WWF is run at a local level by the following offices...
- WWF Global
- Adria
- Argentina
- Armenia
- AsiaPacific
- Australia
- Austria
- Azerbaijan
- Belgium
- Bhutan
- Bolivia
- Borneo
- Brazil
- Bulgaria
- Cambodia
- Cameroon
- Canada
- Caucasus
- Central African Republic
- Central America
- Chile
- China
- Colombia
- Croatia
- Democratic Republic of the Congo
- Denmark
- Ecuador
- European Policy Office
- Finland
Prekomjerni izlov, onečišćenje i klimatske promjene ozbiljno ugrožavaju mora i oceane. Želimo potaknuti pozitivne promjene na Jadranu te ponovno uspostaviti ravnotežu između ljudi i morskog svijeta kako bismo utabali put prema održivoj budućnosti.
Mora i oceani pokrivaju gotovo 70% Zemljine površine i čine do 95% svih životnih prostora pogodnih za život. Oblikovali su ljudsku povijest, kulturu i život. Sredozemno more i Jadran kao njegov sastavni dio izvor su i nadahnuće jedinstvenog načina života koji ističe važnost sklada čovjeka s prirodom.
Važnost morskog svijeta nije samo u njegovoj velikoj bioraznolikosti. Mora i oceani reguliraju klimu, proizvode više od polovine kisika koji udišemo, apsorbiraju ugljični dioksid i izvor su hrane za više od milijardu ljudi. Ljepota naših mora i njihovih obala pružaju nam mjesto za rekreaciju i turizam.
Zbog neodrživih i neodgovornih ljudskih aktivnosti riskiramo da se veliko plavetnilo pretvori u plavu pustoš. Vrijeme je da se odnosimo s dostojanstvom i poštovanjem prema ovom dragocjenom i osjetljivom zajedničkom resursu.
Djelujemo duž 870 km dugog fantastičnog plavog koridora s više od 1000 otoka. Jadransko more je dom predivnom biljnom i životinjskom svijetu, priobalnim zajednicama i mnogim generacijama ribara. Ono privlači mnoge turiste, moreplovce i ronioce.
Zbog duge povijesti – prvi pisani spomen ribarenja na istočnoj obali Jadrana stariji je od tisuću godina - svojim radom na zaštiti prirode gradimo povjerenje s ljudima koji žive za more i od mora. Njihova mudrost, priče i život služe nam kao svjetionici koji nas nas vode prema održivoj budućnosti.
Jadransko more pokriva relativno malo područje – iznosi manje od šest posto Sredozemnog mora – ali prema ribarstvenoj je proizvodnji na 4. mjestu, iza Crnog mora, Baleara i Jonskog mora. Treće je prema broju ribljih vrsta u ovoj regiji, iza Katalonije i Sjeverne Afrike. Jadranske resurse dijeli pet zemalja: Italija, Hrvatska, Slovenija, Crna Gora i Albanija.
Radimo na poboljšanju zdravlja mora i oceana koji podržavaju veliku bioraznolikosti, održiv način života i pružaju uvjete za gospodarsku stabilnost.
Vjerujemo da nam preispitivanje raznih načina iskorištavanja morskih resursa mora postati zajednički prioritet. Zajedno se moramo brinuti o našem plavom planetu.
Surađujemo s tijelima javne uprave, znanstvenicima, poslovnim sektorom, nevladinim organizacijama, obalnim zajednicama i potrošačima proizvoda iz ribarstva kako bismo pokrenuli promjene za bolje zajedničko korištenje mnogih pogodnosti koje uzimamo zdravo za gotovo.
Zahvaljujući takvoj suradnji, postigli smo i jedan od najvećih uspjeha za naš Jadran - područje oko PP Telašćica proglašeno je zonom bez ribolova. U tome su se usuglasili lokalni ribari, donositelji odluka te brojne institucije, nevladine udruge I brojni partneri. Samo zajedno možemo doći do tako velikih promjena.
Dragocjenim morskim resursima potreban je angažman svih nas. Pomozite nam da zaštitimo zalihe morske hrane za buduće generacije.
