The WWF is run at a local level by the following offices...
- WWF Global
- Adria
- Argentina
- Armenia
- AsiaPacific
- Australia
- Austria
- Azerbaijan
- Belgium
- Bhutan
- Bolivia
- Borneo
- Brazil
- Bulgaria
- Cambodia
- Cameroon
- Canada
- Caucasus
- Central African Republic
- Central America
- Chile
- China
- Colombia
- Croatia
- Democratic Republic of the Congo
- Denmark
- Ecuador
- European Policy Office
- Finland
Our News
Rizici ulaganja u hidroelektrane u zemljama jugoistočne Europe su visoki i u porastu
Objavljen novi izvještaj koji stiče visoke rizike od izgradnje devet projekata diljem jugoistočne Europe
Iako je na stotine malih hidroelektrana – koje su izrazito štetne za biološku raznolikost – izgrađeno diljem regije u posljednjem desetljeću, pokušaji da se izgrade hidroelektrane kapaciteta većeg od 10 MW bili su uglavnom neuspješni, osim u Albaniji i Sloveniji.
Rizici od suša, pravni problemi, sve veći otpor javnosti i nedostatak financiranja, samo su neki od faktora koji su zaustavili niz velikih hidroenergetskih projekata posljednjih godina, uključujući dva na rijeci Vojuša u Albaniji, dva u Nacionalnom parku Mavrovo u Sjevernoj Makedoniji i nekoliko projekata na rijekama Morači i Vrbasu u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.
Hidroenergija, zajedno s ugljenom, tradicionalno ima veliku ulogu u jugoistočnoj Europi, ali se situacija mijenja zbog klimatskih promjena. Iako je Albanija povećala instaliranu snagu hidroenergije za 600 MW razvojem velikih hidroelektrana i još nekoliko stotina megawata razvojem malih hidroelektrana od 2010. godine, prosječna proizvodnja hidroenergije gotovo nije porasla između 2010. i 2020. godine. U Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori, koje su u međuvremenu izgradile samo male hidroelektrane, prosječna proizvodnja se čak i malo smanjila.
Usprkos tome, vlade i elektroprivrede u regiji bez ikakvog straha žele izgraditi još veće hidroelektrane. Bosna i Hercegovina je posebno ambiciozna, planirajući izgradnju najmanje 12 velikih brana, iako nije uspjela završiti projekt izgradnje nijedne "greenfield” velike hidroelektrane u posljednjem desetljeću
Financiranje hidroenergetskih projekata postaje sve oskudnije jer su Europska investicijska banka, Europska banka za obnovu i razvoj i Njemačka razvojna banka (KfW) u posljednje vrijeme postale opreznije, ostavljajući kineske i turske banke, kao i američku Međunarodnu razvojnu financijsku korporaciju (DFC), među rijetkim investitorima koji su se voljni kladiti na tako rizičan sektor.
Ipak, unatoč tome što su kineske kompanije uključene u nekoliko projekata u Bosni i Hercegovini – uključujući hidroelektranu Ulog na Gornjoj Neretvi, niz od tri elektrane na Bistrici, a potencijalno i još tri elektrane na Gornjoj Drini – jedino potvrđeno kinesko financiranje je za kontroverznu elektranu Dabar snage 160 MW, za koju je u siječnju ove godine potpisan kredit Eximbanke od 180 milijuna eura.
Pippa Gallop, CEE Bankwatch Network - “Proizvodnja hidroenergije u regiji ide gore-dolje kao jo-jo zbog klimatskih promjena, zbog čega je uzaludna izgradnja još brana. Ovo je najočiglednije u zemljama poput Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore koje su već prilično zavisne od hidroenergije. Potpuno je neshvatljivo da je Crna Gora do kraja 2021. godine imala instalirano samo 2,5 MW solarnih fotonaponskih uređaja. Hitno je potrebna diversifikacija obnovljivih izvora energije i ozbiljno povećanje energetske efikasnosti.”
Amelie Huber, EuroNatur – “Hidroelektrane i dalje privlače investitore zbog mogućnosti besplatnog izvora energije koji je uvijek dostupan, međutim, hidroenergija je to odavno prestala biti: prekoračenje vremena i troškova za projekte izgradnje postali su svakodnevica, posebno kada su u pitanju velike hidroelektrane, a riječni tokovi više nisu pouzdani i predvidivi. Povrh toga, mora se uzeti u obzir i vrlo negativan utjecaj hidroenergije na bioraznolikost riječnih sustava. Zemlje čiji energetski sustavi ovise od hidroelektrana, platit će visoku cijenu kako se utjecaji klimatskih promjena intenziviraju, a suše i poplave sve češće dešavaju.”
Ulrich Eichelmann iz organizacije Riverwatch - „Pored energetskih aspekata koji govore protiv izgradnje brana na balkanskim rijekama, postoji i činjenica da rijeke poput Neretve, Drine i mnogih drugih imaju nevjerojatnu prirodnu vrijednost. Biste li se usudili uništiti posljednje preostale stare šume za proizvodnju paleta? Isto bismo učinili s ovim preostalim netaknutim rijekama ako bismo dozvolili da se pregrade. Na sreću, ljudi sve više shvaćaju pravu vrijednost rijeka na Balkanu i sve više se bore protiv projekata izgradnje brana i - pobjeđuju.”
Izvještaj možete pročitati ovdje.
© Adobe Stock
Rijeka Bregava u BiH ugrožena je projektom Gornji horizonti