Populacije slatkovodnih migratornih ribljih vrsta u Europi nestaju zabrinjavajućom brzinom | WWF

What would you like to search for?

Our News

Populacije slatkovodnih migratornih ribljih vrsta u Europi nestaju zabrinjavajućom brzinom

Brane, hidroelektrane, prekomjeran izlov, klimatske promjene i zagađenje rijeka glavni su uzroci nestanka slatkovodnih riba

Brojnost populacija slatkovodnih migratornih ribljih vrsta u značajnom je opadanju diljem svijeta, pokazala je prva globalna analiza. Na globalnom nivou, od 1970. godine broj populacija ovih ribljih vrsta smanjio se za 76%, dok je u Europi ta brojka znatno veća i iznosi 93%. Time je Europa postala neslavna predvodnica u gubitku populacija slatkovodnih riba, što je izravno uzrokovano devastacijom europskih rijeka zbog izgradnje brana i druge riječne infrastrukture.

Diljem Europe, preko 60% slatkovodnih staništa (rijeka, potoka, jezera i močvara) u lošem su stanju. Jedan od glavnih uzroka je i preko milijun različitih barijera koje pregrađuju europske rijeke i onemogućavaju prirodne dinamične procese zbog kojih su rijeke slobodnog toka oaze biološke raznolikosti i izvor blagostanja za prirodu i ljude.

“Čista staništa bitna su za mnoge migratorne vrste ribe koje naseljavaju slatkovodne ekosustave. Ovo je jedan od faktora ugrožavanja i jesetarskih vrsta, sa samo nekoliko preostalih prirodnih staništa koja im pružaju odgovarajuće uvjete za opstanak. Odgovarajuća mjesta za mrijest neophodna su kako bi se razmnožavale, a veliku prepreku njihovom opstanku predstavljaju i brane koje zaustavljaju slobodan protok rijeke i sprečavaju razmnožavanje ovih vrsta”, napominje Vesna Maksimović iz WWF Adrije.

Nažalost, ove brojke nisu dovoljno upozorenje kako bi se zaustavili štetni projekti diljem kontinenta. Samo u zemljama jugoistočne Europe planira se preko 2.700 malih hidroelektrana. Njihovom izgradnjom uništavaju se posljednje rijeke slobodnog toka u Europi, što će za posljedicu imati značajan gubitak biološke raznolikosti i izrazito negativan utjecaj na živote lokalnih zajednica diljem regije koje o tim rijekama ovise. Pritom je njihov doprinos proizvodnji električne energije zanemariv, a sustav poticaja zbog kojeg je i došlo do njihova ubrzanog razvoja direktno pogoduje privatnim interesima, a državi i građanima uzrokuje direktnu financijsku štetu.

Važno je napomenuti kako rijeke slobodnog toka imaju višestruke koristi za lokalne zajednice – od opskrbe pitkom vodom i ublažavanja posljedica klimatskih promjena, do razvoja održivih turističkih potencijala i održivog korištenja prirodnih resursa.

„S obzirom na sve dostupne podatke, kao i zabrinjavajuću brzinu kojom nestaju populacije slatkovodnih vrsta i njihova staništa, potrebno je inzistirati na participativnom i uključivom donošenju odluka te provođenju Strategije EU-a za biološku raznolikost, kao i EU i nacionalnih zakonodavstva o zaštiti prirode i voda. No, imajući na umu velik broj postojećih i planiranih hidroelektrana u Europi, važno je da provođenje zakona prate i temeljite promjene u načinu na koji se ovaj izvor energije doživljava, odobrava i financira od strane Europske unije, stavljajući naglasak na druge obnovljive izvore energije poput sunca i vjetra“, ističe Petra Remeta, direktorica programa zaštite prirode WWF Adrije.

Pred nama su velike odluke. S obzirom na sve ekstremnije vremenske uvjete, učestale poplave i suše, požare, pojavu novih bolesti i razdoblje recesije koje će uslijediti nakon pandemije koronavirusa, važno je prepoznati prirodu kao saveznika u ublažavanju posljedica kriza. Stoga moramo staviti naglasak na zaštitu i obnovu prirode, zaustavljanje loših projekata, uklanjanje zastarjelih riječnih barijera, rješenja utemeljena na prirodi, održiva energetska rješenja, kao i podizanje svijesti, aktivno građanstvo i cirkularnu ekonomiju.

„Danas obilježavamo Svjetski dan zaštite prirode i važno je sjetiti se kako još uvijek možemo utjecati i zaustaviti negativne trendove. Svjedočimo buđenju građanske svijesti diljem svijeta, pa tako i naše regije. Ljudi se bore za prirodu koja ih okružuje i postaju svjesni da bez zdrave i očuvane prirode ne možemo graditi prosperitetno društvo. Očekujmo mnogo od izabranih predstavnika vlasti, proizvođača i gospodarstvenika te inzistirajmo na promjenama. Izgubili smo previše vremena, potrebno je djelovati odmah i osigurati budućnost u kojoj ljudi i priroda žive u ravnoteži“, zaključuje Remeta.
Jesetra
Jesetra

Share This!

Help us spread the message