What would you like to search for?

Our News

Kroz Europski klimatski pakt do neophodnih promjena

Održan je prvi u nizu panela unutar Europskog klimatskog pakta koji potiče ljude diljem Europe da djeluju u korist našeg planeta i mijenjaju našu budućnost.

ZAGREB - Proteklo desetljeće bilo je najtoplije otkad postoje mjerenja, a ne poduzmemo li kao kolektiv i kao pojedinci već sada korake u borbi protiv klimatskih promjena, posljedice sve češćih toplinskih valova kojima svjedočimo i zadnjih dana u cijeloj Hrvatskoj, obilnih kiša, šumskih požara i suša, imat će ozbiljne negativne učinke na prirodni okoliš i zdravlje ljudi. Istaknuto je to danas tijekom panela održanog povodom Dana za djelovanje Europskog klimatskog pakta. Taj pakt potiče ljude diljem Europe da djeluju u korist našeg planeta i mijenjaju našu budućnost.

Na panelu su sudjelovali dr. sc. Julije Domac, veleposlanik Europskog klimatskog pakta i savjetnik Predsjednika RH za energiju i klimu, Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije i Nevena Rendeli, ambasadorica Europskog klimatskog pakta i moderatorica panela.

Javnosti je predstavljena platforma Klimatskog pakta Count us in na kojoj svaki pojedinac može odabrati između 16 različitih obećanja i tako unošenjem promjene u svoj svakodnevni život pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena. Istraživanje 1.5 Degree Lifestyles pokazuje da upravo inidividualni načini života čine više od 65 posto ukupnog svjetskog ugljičnog onečišćenja, a kada bi milijarda ljudi promijenila način na koji putuje i koristi energiju ili koju hranu jede, smanjila bi ugljični otisak za gotovo 1/5 potrebnog za spas našeg planeta. Građani su pozvani da se na platformi obvežu više hodati i biciklirati, jesti sezonsku hranu i manje mesa, smanjiti grijanje u svojem domu, popravljati stare stvari umjesto kupovati nove, te na druge načine na koje žive i rade smanje svoj otisak na planet.

Sudionici današnjeg panela Europski klimatski pakt: Moj svijet, moj doprinos, naš planet raspravljali su o tome što činimo sada, ali i što politika, društvo te svatko od nas kao pojedinac može napraviti da bismo pridonijeli očuvanju jedinog planeta koji imamo. Dunja Mazzocco Drvar obvezala se energetski obnoviti svoju kuću, a isto će učiniti i Julije Domac koji djeluje kao predstavnik stanara u svojoj stambenoj zgradi. Mirjana Matešić će kroz razgovor s prijateljima i poznanicima poticati promjene u njihovom ponašanju, Nataša Kalauz će smanjiti količinu hrane koja se baca te još i više razgovarati s političarima o klimatskim promjenama, dok se Nevena Rendeli obvezala popravljati stare stvari umjesto kupnje novih čime će smanjiti karbonski otisak za 116 kg.

„Novim europskim Zakonom o klimi povećava se cilj smanjenja emisija Europske unije s 40% na najmanje 55%. Uloga Hrvatske možda je mala po doprinosu u tonama, postocima ili megawatima, ali je velika i važna u pogledu odgovornosti i solidarnosti. Ovako ambiciozni ciljevi mogu se ostvariti samo pametnom politikom koja će poticati okrupnjavanje projekata i povezivanje inicijativa. Zato moramo raditi zajedno, sami ćemo klimatsku bitku sigurno izgubiti", poručio je dr.sc. Julije Domac.

„Početkom lipnja Hrvatski je sabor izglasao prvu dugoročnu strategiju, Strategiju za niskougljični razvoj RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu. Tim smo se dokumentom svrstali uz bok zemalja s velikom ambicijom u borbi protiv klimatskih promjena i propisali što sve trebamo učiniti kako bismo do polovine stoljeća postali klimatski neutralni. Svoju će ulogu u tranziciji imati gospodarstvenici iz sektora industrije, građevinarstva, prometa i poljoprivrede, ali i svatko od nas tko će izborom prijevoznog sredstva, odjeće, hrane, načina na koji grije i hladi svoj dom te drugim aktivnostima odrediti hoćemo li u tome uspjeti“, rekla je Dunja Mazzocco Drvar.

„WWF djeluje globalno mijenjaći načine na koje proizvodimo i trošimo energiju, vodu, hranu; štititmo šume i pomažemo ljudima u prilagodbi klimatskim promjenama. Usto, veliki naglasak stavljamo na zaštitu staništa i vrsta jer jedino kroz stabilne i održive ekosustave možemo ostvariti otpornost na klimatske promjene", rekla je Nataša Kalauz o radu WWF-a.

„Poslovni sektor ima veliku odgovornost u pokretanju transformacije koja će dovesti do smanjenja emisija i ublažavanja klimatskih promjena. No on mora dobiti jasnu poruku od zakonodavca i potrošača da je to jedini mogući put. Vjerujem da će tada promjene biti brze i učinkovite i da imamo šanse promijeniti budućnost. No ovaj proces moramo pokrenuti zajedničkim naporima, a svi građani pritom trebaju biti spremni na promjenu ponašanja koja je neminovna“, smatra Mirjana Matešić.

S njom se slaže i Nevena Rendeli: „Iako mnogi misle da je borba protiv klimatskih promjena samo zadaća političara i industrije, promjena zapravo kreće od svakoga od nas. I sama se, kao zagovarateljica smanjenja štetnosti za okoliš, posljednjih godina trudim živjeti zelenije. Kupujem manje odjeće, češće hodam, a gradom se vozim na biciklu, konzumiram sezonsku hranu, a na našem obiteljskom stolu odnedavno su namirnice iz vlastitog uzgoja. Imamo odgovornost i kao roditelji jer djeca od nas uče, stoga i svoje djevojčice od malih nogu učim odgovornom suživotu s prirodom. Drago mi je da kao ambasadorica Europskog klimatskog pakta mogu pružiti dobar primjer drugima i nadam se motivirati ih da i sami učine nešto dobro za okoliš“.

Uz sudionike panela, i hrvatski su se građani uključili u Dan za djelovanje EU klimatskog pakta sudjelujući u otvorenoj raspravi što je Hrvatskoj potrebno i kako njezini građani mogu pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena.

Već s prvim danom predstavljanja ove platforme, 16 tvrtki koje posluju u Hrvatskoj prepoznalo je i odlučilo pružiti podršku Europskom klimatskom paktu pozivajući gotovo 40.000 svojih zaposlenika da odaberu aktivnost kojom oni mogu dati svoj mali ili veliki doprinos Tako pomažu u mobilizaciji najveće zajednice građana protiv klimatskih promjena. 
 
Nacionalnom događanju danas je prethodilo i centralno događanje u Bruxellesu emitirano u 27 država članica EU-a koje je predvodio izvršni potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans. Razgovaralo se o snazi djelovanja protiv klimatskih promjena na razini pojedinaca, organizacija i Europske unije.
 
Klimatski pakt inicirala je Europska komisija i dio je Europskog zelenog plana. Osim toga, Klimatski pakt Europskoj uniji pomaže u nastojanju da do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent u svijetu. Istovremeno, cilj je europskog zelenog plana učiniti gospodarstvo Europske unije održivim, i to pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike, te osiguravanjem pravednog i inkluzivnog prelaska na zeleno gospodarstvo.

Kombiniranjem pristupa na razini politike (koji donosi Zeleni plan) i podrške pojedinačnom djelovanju (koja dolazi s EU klimatskim paktom), sve razine vlasti i baš svi pojedinci mogu raditi zajedno na ograničavanju našeg utjecaja na klimu.
 
Europski klimatski pakt

Share This!

Help us spread the message