What would you like to search for?

sklat
© LuisMiguelEstevez / Shutterstock

Sklatovi su jedna su od najugroženijih obitelji morskih pasa i raža na našem planetu. Ako oni izumru, izgubili smo cijelu granu stabla života.

U čemu je problem?
Sklatovi su jedna su od najugroženijih obitelji morskih pasa i raža na našem planetu. Ovi veliki morski psi plosnatog tijela posebno su osjetljivi na ribolov i gubitak staništa zbog svoje sklonosti prema obalnim vodama i elemenata njihove životne povijesti, poput sporih stopa rasta i niske plodnosti. Uz procijenjeni pad od više od 80% u posljednjih 45 godina, tri vrste morskih pasa sklatova pronađene su u istočnom Atlantiku i Sredozemnom moru – Squatina squatina, S. oculata i S. aculeata – sve su klasificirane kao kritično ugrožene na Crvenom popisu IUCN-a ugroženih vrsta. Morski psi sklatovi imaju jedinstvenu evolucijsku povijest, što ove padove čini još više zabrinjavajućim; ako bi oni izumrli, izgubili bismo cijelu granu stabla života.
 
Povijesno su morski psi bili meta gospodarskog ribolova u Jadranskom moru, a prema starim literarnim izvorima predstavljali su pouzdan ribolovni resurs u obalnim područjima. Dvije od tri kritično ugrožene vrste morskih pasa Sredozemnog mora zabilježene su u Jadranskom moru, a to su morski psi anđeli Squatina oculata i morski psi anđeli Squatina squatina. Iako su podaci vrlo oskudni, smatra se da je S. oculata istrijebljena iz Jadranskog mora zbog pretjeranog izlova. Iskrcavanje S. squatina dramatično se smanjilo nakon 1960-ih, zbog čega su se smatrale "ekonomski izumrlim". Nedavni podaci (uključivo 2010. – 2020.) pokazuju da su morski psi još uvijek prisutni u sjevernom Jadranskom moru, s potencijalnom žarišnom točkom identificiranom u arhipelagu otoka Molat.
Što radimo?
Ostvarit će se napredak u očuvanju sklatova u istočnom Atlantiku i Sredozemnom moru kroz partnerski rad, jačanje Mreže za očuvanje morskih pasa sklatova i provođenje prioritetnih aktivnosti u sedam središnjih zemalja. Glavni cilj u Hrvatskoj je ojačati zaštitu morskih pasa sklatova kroz pristup zajedničkog upravljanja, s prijedlogom Zajednice o ograničenom ribolovnom području (FRA) za arhipelag Molat.
S kime surađujemo?
Projekt zaštite sklatova provodi aktivnosti kroz mrežu za očuvanje morskih pasa sklatova u sedam središnjih zemalja. U Hrvatskoj, WWF Adria će se fokusirati na razvoj suupravljanja sklatovima zajedno s predstavnicima malih priobalnih ribara, Sveučilišta u Zadru i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima Zadarske županije.
 
Zemlje i partneri su:
Kanarski otoci – Universidad de Las Palmas de Gran Canaria (ULPGC), Zoološki istraživački muzej Alexander Koenig (ZFMK) i Zoološko društvo Londona (ZSL)
Korzika – Sveučilište Korzike, CRPMEM Korzika (ribarski odbor), WWF Francuska
Hrvatska – WWF Adria
Grčka – iSea
Irska – Tehnološko sveučilište Munster
Libija – Biologija mora u Libiji
Wales – Prirodni resursi Wales
Angel Shark Conservation Network – predvođena IUCN Shark Specialist Group, Shark Trust, Submon, ULPGC, ZFMK i ZSL.
Što smo dosad učinili?
Projekt "Angelshark" je nastavak rada na zaštiti sklatova kroz tri projekta od 2019. godine nadalje:
Spašavanje sklatova na  Sredozemlju
"Push Angelsharks" i
Projekt zona bez ribolova 
 
Kroz ove projekte provedena je analiza novog i postojećeg lokalnog ekološkog znanja (LEK) o morskim psima sklatovima. Na temelju LEK studije dane su preporuke za smanjenje utjecaja ribolova na morske pse u postojećim potencijalno kritičnim staništima za morske pse. Kartiranje pridnenih staništa napravljeno je s ciljem pripreme znanstvene i tehničke osnove za uspostavu područja s ograničenim ribolovom (FRA) zajedno s brojnim akcijama zagovaranja prema donositeljima odluka. Sve radnje poslužile su kao osnova za nastavak rada na očuvanju sklatova kroz "Angelshark" projekt.