Gdje god postoji ribolov, tu postoji i slučajni ulov – prilov (bycatch). Prilov se odnosi na dio ulova morskih organizama koji je nenamjerno uhvaćen tijekom ribolovne operacije te se osim ciljanih vrsta sastoji i od ulova drugih komercijalnih ili nekomercijalnih vrsta riba (također poznat kao odbačeni ulov) te slučajnog ulova ugroženih vrsta (hrskavičnjača, morskih kornjača, morskih ptica i morskih sisavaca).

Slučajni ulov ugroženih i osjetljivih vrsta predstavlja veliki problem za očuvanje bioraznolikosti i dobrobiti morskih vrsta u Sredozemlju. Tijekom prijašnjih projekata u kojima je WWF sudjelovao, hrskavičnjače (morski psi i raže) su identificirane kao najranjivija skupina pogođena slučajnim ulovom. Morski psi i raže nalaze se na vrhu hranidbenog lanca i samim time imaju važnu ulogu u morskom ekosustavu i veliki utjecaj na regulaciju populacija drugih skupina morskih organizama. 

Tijekom projekta Medbycatch (2020. -2022.), WWF Adria se prvi put počela baviti tematikom prilova te je krenula na put prikupljanja podataka o prilovu pritom testirajući mjere ublažavanja prilova. Rezultati su otkrili značajan utjecaj mreža stajaćica na prilov morskih pasa i raža te potrebu za daljnim testiranjem mjera za smanjenje prilova.

Glavni cilj projekta „Reduction and Mitigation of the Catch of Elasmobranchs Incidentally Captured By Gillnets and combined Nets along Croatian Coast (GSA 17 – Northern Adriatic Sea)", čiju provedbu financira Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu – FAO, je smanjenje i ublažavanje slučajnog ulova hrskavičnjača u (kombinirane) mreže stajaćice duž hrvatske obale. WWF Adria je udružila snage s Institutom za oceanografiju i ribarstvo u Splitu (IOR) kako bi što kvalitetnije prikupili i obradili podatke te dobili uvid u stvarno stanje problematike i kvalitetno pristupili rješavanju prilova. 

Prikupljanje podataka provodit će se u svim važnijim ribolovnim područjima i glavnim lukama u skladu sa znanstvenim pristupom te će ih provoditi znanstveni promatrači s IOR-a. Planirano je prikupljati podatke o prilovu što izravno na ribarskim brodovima, što u lukama putem anketnih upitnika i intervjua s ribarima gdje će se od ribara tražiti da dostave pojedinosti u vezi s količinom i kvalitetom prilova, kao i stopu preživljavanja ulovljenih jedinki.

Cilj nam je također procijeniti učinkovitost dviju mjera ublažavanja izabranih na temelju rezultata prijašnjih ispitivanja te konzultacija s hrvatskim znanstvenim stručnjacima i ribarima:
1) korištenje LED svjetala na mrežama stajaćicama za testiranje ublažavanje slučajnog ulova hrskavičnjača
2) modifikacija ribolovnog alata, različito nabiranje mreža stajaćica te kako isto korelira sa zaplitanjem morskih pasa i raža u te modificirane mreže

Dodatna aktivnost

Sve slučajno uhvaćene ugrožene i zaštićene vrste morskih pasa i raža namjeravamo označiti konvencionalnim „Spaghetti” tagovima. Ova praksa će biti kontinuirano provedena tijekom trajanja projekta i aktivnosti prikupljanja podataka te implementacije mjera ublažavanja prilova, iako je osnovni cilj tagiranja širi od ciljeva projekta. Cilj je stvaranje vrijedne baze podataka o označavanju i registraciji ponovnog ulova označenih morskih pasa i raža, što će omogućiti nastavak aktivnosti i nakon završetka projekta. Ova regionalno usmjerena baza podataka bit će korisna za znanstvene projekte i omogućit će dugoročno praćenje kretanja i ponašanja ovih morskih životinja. Informacije o stopi preživljavanja, migracijskim obrascima, preferiranim staništima i interakcijama s drugim vrstama pridonijet će razvoju učinkovitijih strategija za lociranje i očuvanje kritičnih staništa i migracijskih koridora u Jadranu. Također će biti od velike pomoći u usmjeravanju provedbe mjera upravljanja morskim prostorom i poboljšanju praksi upravljanja ribarstvom kako bi se ulov svelo na najmanju moguću mjeru.