Morski psi i raže igraju ključnu i raznoliku ulogu u Jadranskom moru –  od vršnih grabežljivaca koji održavaju hranidbenu piramidu stabilnom, do njihove uloge u kruženju nutrijenata iz dubljih do površinskih dijelova mora. U Jadranskom moru žive 54 vrste morskih pasa i raža, od čega je čak 34 ugroženo.

Ostale vrste morskih pasa i raža ne smatraju se rijetkim, odnosno ugroženim vrstama, a neke imaju i komercijalnu vrijednost i prodaju se na tržištu. Međutim, većina morskih pasa i raža sporo rastu, kasno spolno sazrijevaju, dosižu veliku veličinu tijela i imaju mali broj mladunaca (od dva mladunca kod psa lisice do 135 kod modrulja). To ih čini izuzetno osjetljivima na različite pritiske pa su kontinuirano praćenje i pravovremene mjere upravljanja ribarstvom ključne za njihov opstanak. U Jadranu postoje vrste morskih pasa koje su zbog intenzivnog izlova gotovo izumrle. Jedan takav primjer je i morski pas sklat koji je od izrazito komercijalne vrste, za čiji izlov se koristila posebna mreža „sklatara“, u periodu od nekoliko desetljeća postao kritično ugrožena vrsta.

Pritisci na populacije morskih pasa i raža nisu uzrokovani isključivo ribarstvom. Degradacija staništa prvenstveno je uzrokovana zagađenjem i izgradnjom u priobalnom području, što su posljedice turističkog razvoja, a izrazito negativno utječe na neka ključna područja za razmnožavanje i rani razvoj pojedinih vrsta.

Morski psi i raže obično se prodaju bez kože – ili kao odresci, ili kao fileti, što onemogućuje potrošačima prepoznavanje vrsta. Nedostatak usklađene i pouzdane klasifikacije i izvještavanja o morskim psima i ražama, od trenutka ulova do trenutka prodaje, onemogućuje ispravnu sljedivost tih proizvoda. Kao i kod većine okolišnih problema, njihovo rješavanje započinje podizanjem razine svijesti i preuzimanjem odgovornosti svih segmenata društva, od pojedinaca, preko ribarskog sektora i tržišta, do regulatornih institucija.

Odgovornost svakog od nas kao potrošača je da se informiramo o proizvodima koje konzumiramo. U slučaju konzumacije morskih pasa i raža, bilo da se radi o proizvodima koje kupujemo u prodavaonicama i ribarnicama ili naručujemo u restoranima, provjera deklaracije i informiranje o porijeklu i vrsti kod prodavača ili ugostitelja osnova je prevencije. Izbjegavanjem proizvoda nepoznatog porijekla izbjegavamo potencijalne rizike za vlastito zdravlje i opstanak ugroženih vrsta, te jasno dajemo do znanja da je stavljanje takvih proizvoda na tržište neprihvatljivo.