Zaštićena područja preduvjet su za razvoj Crne Gore | WWF

What would you like to search for?

Our News

Zaštićena područja preduvjet su za razvoj Crne Gore

Zabrinjavajuće je kada se devastacija događa u zaštićenim područjima, čija svrha je upravo očuvanje prirode i svih vrijednosti koje ljudi od nje imaju

Podgorica - Često se u neformalnim razgovorima može čuti kako je „voda naše bogatstvo, najvrjedniji prirodni resurs kojeg je potrebno zaštititi i očuvati za budućnost“. No, iskustva pokazuju kako je ponašanje naših institucija i Vlade daleko od toga. To potvrđuje i najnovija studija objavljena u znanstvenom časopisu Conservation Letters, koja donosi informaciju kako se diljem svijeta planira više od 500 brana u zaštićenim područjima diljem svijeta, većinom za potrebe hidroelektrana. Dio njih planira se i u Crnoj Gori.

Posljednjih tjedana svjedočimo jednom takvom slučaju, točnije borbi mještana općine Kolašin, gdje se na području Parka prirode „Komovi“ žele izgraditi tri male hidroelektrane. Osim toga, trenutno je u planovima i izgradnja jedne velike hidroelektrane u Parku prirode „Dragišnica i Komarnica“. Izgradnjom ovih projekata nepovratno bi se uništili najdragocjeniji prirodni resursi, presudni za zdravlje ljudi i prirode, održivi razvoj i opskrbu pitkom vodom, kao i sprječavanje poplava i suša, te mnoge druge funkcije koje bez njih ne bi bile moguće. Posljedice takvog nemarnog odnosa imamo prilike vidjeti i na rijeci Tari, koja je višestruko zaštićena, a značajno je pogođena izgradnjom malih hidroelektrana na njenim pritokama te ostalom infrastrukturom.

„Uništavanjem rijeka izlažemo se nesigurnoj budućnosti. Ne samo da gubimo biološku raznolikost i  prirodna staništa, nego i osnovne uvjete za život. Posebno je zabrinjavajuće kada se devastacija događa u zaštićenim područjima, čija svrha je upravo očuvanje prirode i svih vrijednosti koje ljudi, a posebno lokalne zajednice, od nje imaju“, ističe Petra Remeta, vršiteljica dužnosti direktorice u WWF Adriji.

Nalazi studije donose i pregled svih štetnih utjecaja izgradnje riječne infrastrukture. Između ostalih, oni uključuju negativan utjecaj na lokalne zajednice i njihove životne djelatnosti, poput poljoprivrede, stočarstva ili turizma, divlje vrste i njihova staništa, te tokove sedimenta koji su od presudne važnosti za cijeli ekosustav, pa tako i ljude. Kada to stavimo u perspektivu, znajući kako se globalni broj populacija slatkovodnih vrsta kralježnjaka od 1970. godine smanjio za 83% (čemu su glavni uzrok brane, hidroelektrane i druga infrastruktura), jasno je da moramo zaustaviti štetne projekte i ojačati sektor zaštite prirode kroz snažnu primjenu nacionalnih i međunarodnih zakona i pravilnika.

„Svaki zakon ili politička odluka koja se donosi u svrhu zaštite prirode mora imati naglasak i na očuvanju rijeka slobodnog toka. U tome bi presudnu ulogu trebala imati zaštićena područja čija je uloga upravo očuvanje biološke raznolikosti i prirodnih staništa, a sve u svrhu zaštite ljudi i prirode. I sami svjedočimo kako uništavanje prirode doprinosi gubicima na drugim poljima, a posebno negativno utječe na zdravlje i sigurnost ljudi. Stoga je važno inzistirati na primjeni zakona o zaštiti prirode i zaustaviti sve projekte koji nisu u skladu s tim“, zaključuje Remeta.

Srećom, postoje alternative koje su prihvatljivije za prirodu, a nerijetko su i jeftinije od tradicionalnih projekata poput hidroelektrana. Vlada Crne Gore trebala bi uložiti više vremena, pažnje i sredstava za istraživanje alternativnih izvora obnovljive energije, prije svega sunca i vjetra, uz istovremeno zaustavljanje poticanja razvoja malih hidroelektrana i zabranu realizacije svih štetnih projekata. Samo tako možemo zaštititi najvrjedniji resurs naše zemlje – vodu – i usmjeriti cijelo društvo prema održivoj, zelenijoj budućnosti.

Rijeka nakon male hidroelektrane

Share This!

Help us spread the message