Ris | WWF

What would you like to search for?

Ris

© Hartmut Jungius

Baš kao što lav simbolizira Afriku, ris je, sa svojim ušima s čupercima, dragocjen simbol prirodne baštine naše regije. Ta divna i neuhvatljiva divlja mačka zaštićena je zakonom, ali uništavanje staništa u kojima obitava i dalje je razlog za zabrinutost na mnogim područjima.

Od ukupno četiri vrste risa na svijetu, u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji je prisutna ona najveća - euroazijski ris (Lynx,lynx).

Euroazijski ris nalazi se u cijeloj Europi; u našoj regiji živi manje od 200 jedinki, od kojih je oko 40 balkanski ris, jedina preživjela skupina ove podvrste euroazijskog risa. Ris je jako važan jer pozitivno utječe na naš cjelokupni ekosustav.
Pomozi nam da im pomognemo da prežive!

Znaš li?

Ris je samotnjak, neuhvatljiv i aktivan noću, pa ga ljudi rijetko uoče.

© Ris

Kod nas i dalje ugrožen

Euroazijski ris bio je došao na rub izumiranja. Taj trend je zaustavljen, ali populacija je i dalje mala. Nadu za spas risa pruža nam obogaćivanje genetskog materijala dovođenjem novih jedinki.

Zanimljivo je da je autohtoni ris iz Hrvatske i Slovenije nestao već početkom 20. stoljeća, a cijela je današnja populacija nastala od šest jedinki unesenih u Sloveniju iz Slovačke davne 1973. godine. Međutim 90-tih godina populacija je ponovno počela opadati zbog čega je trenutno u tijeku projekt unošenja 14 risova iz Rumunjske i Slovačke kako bi se genetski osnažili naši risovi.

Zbog svoje velike rasprostranjenosti i brojeva, euroazijski ris je klasificiran kao najmanje zabrinjavajuća vrsta prema IUCN-ovom popisu ugroženih vrsta. Ipak, neke populacije u Europi smatraju se ugroženima zbog malog broja jedinki i njihove geografske izolacije. U Sloveniji i Hrvatskoj se ris smatra ugroženom vrstom i zaštićen je nacionalnim i međunarodnim propisima koji uvelike utječu na upravljanje risom.
 

Čime se hrani

Euroazijski ris je mesojed i uglavnom lovi malu i srednju divljač poput srna ili divokoza, ali nekad napada i mlađe jedinke većih vrsta, poput običnog jelena. Rjeđe lovi manji plijen poput puha, zeca, lisice, divlje mačke, svisca, divlje svinje, ptica i domaćih životinja.

Za razliku od vuka čija lovna strategija uključuje iscrpljivanje plijena trkom, ris lovi iz zasjede. Budući da mu je plijen uglavnom aktivan uvečer, ris je u pravilu aktivan u sumrak i zoru, i noćni lovac. Ležat će u zasjedi i čekati da plijen dođe dovoljno blizu da ga iznenada napadne ili da mu se prišulja. U prosjeku će se ris jednim ulovom hraniti četiri dana, osim ako ga ne omete i ne otjera drugi grabežljivac.

Ženka risa brine o risićima sama, bez pomoći mužjaka. S dva tjedna starosti risići otvaraju oči, a s mjesec dana počinju hodati.

© Staffan Widstrand WWF

Risja ljubav

S obzirom na to da su samotne životinje, mužjaci i ženke uglavnom se izbjegavaju, osim u kratkoj sezoni parenja (između veljače i ožujka). U tom razdoblju ris je aktivniji tijekom dana i često će se glasati. Skotna ženka napravit će divan brlog na nekoj zakrivenoj stjenovitoj lokaciji, često u podnožju starog drveta ili ispod litica, koristeći perje, jelenju dlaku i suhu travu za ležaj. Skotnost traje oko 70 dana i krajem svibnja ili početkom lipnja okote se 2 do 3 mladunca.

Poput medvjedica, ženka risa brine o risićima sama, bez pomoći mužjaka. S dva tjedna starosti risići otvaraju oči, a s mjesec dana počinju hodati. U to vrijeme također počinju jesti krutu hranu, ali još uvijek sišu i to sljedećih dva do četiri mjeseca. S dva do tri mjeseca risići počinju pratiti majku u lovu, a s njom ostaju do sljedeće sezone parenja. Nakon što se razdvoje od majke, srodnici iz legla često ostaju zajedno sljedećih nekoliko mjeseci, prije no što potraže vlastite teritorije.

ŠTO MOŽEŠ UČINITI

Samo zajedno možemo pomoći u zaštiti naših najvažnijih divljih vrsta poput risa. Uz tvoju pomoć nastojat ćemo pomoći lokalnoj zajednici da osigura bolji suživot s ovom divljom mačkom. Podrži nas već danas!

POSVOJI RISA