Danas obilježavamo Svjetski dan divljih vrsta

Posted on 3 March 2025

Ako životinje u budućnosti ne želimo gledati samo na fotografijama, trebamo ih čim prije zaštititi. I vi nam u tome možete pomoći: Keksnite za prirodu!

ZAGREB - Danas obilježavamo Svjetski dan divljih vrsta. Ovaj dan posvećen je mnogobrojnim životinjskim i biljnim vrstama koje obogaćuju naš planet. Iako smo svi svjesni važnosti zdrave prirode i bogatih populacija divljih vrsta, one su već godinama u kontinuiranom padu.

Dolazi nam lijepo vrijeme, približava nam se proljeće i pomalo sve više vremena provodimo u prirodi, ali pritom često uzimamo zdravo za gotovo sve što nam ona pruža i u čemu uživamo - miris šume, ptičji pjev, žubor vode, sve je to ono što priroda za nas znači i u što bježimo od užurbane svakodnevice. Ali, što da toga nema?

WWF svake dvije godine izdaje Izvještaj o stanju planeta koji mjeri prosječne promjene u veličini populacija vrsta, i svaki put taj rezultat sve više zabrinjava. Najnoviji izvještaj pokazuje prosječan pad u populacijama divljih vrsta od čak 73% u periodu od 1970. do 2020. godine - to je period kraći od prosječnog života čovjeka. Ako nastavimo ovom brzinom gubiti divlje vrste, neke od njih bi naša djeca mogla vidjeti samo na fotografijama, a neki od zvukova prirode mogli bi biti zaboravljeni.

Najgora situacija je zabilježena u slatkovodnim sustavima, koji uključuju rijeke, jezera, močvare i sva ostala vlažna staništa. Populacije slatkovodnih vrsta su se u prosjeku smanjile za zastrašujućih 85%. Pritisak na njih neprestano raste, što kroz izravno iskorištavanje slatkovodnih riba, što kroz njihovo ugrožavanje kroz promjene u staništima i blokadama njihovih migracijskih puteva.

Tu ne prolaze netaknuto ni ptice koje žive blizu rijeka i na rijekama. “Ptice poput male čigre ili kulika sljepčića gnijezde se na tlu, odnosno pješčanim i šljunčanim sprudovima rijeka. Ljudske aktivnosti, kao što su utvrđivanje obala rijeka, kanaliziranje i pregrađivanje rijeka smanjuju brojnost sprudova i čine veliku štetu pticama. Bregunice se, primjerice, gnijezde u strmim riječnim obalama, zbog čega su im potrebne obale koje nisu utvrđene ljudskom aktivnošću. Kako je takvih obala sve manje, i njima je sve teže opstati. Te ptice pokazatelji su zdravih rijeka, a bez zdravih rijeka značajno se smanjuju i pogodnosti koje ljudi imaju od prirode kao što su hrana, čista voda, regulacija klime, pa i zaštita od vremenskih nepogoda”, poručila je Marina Petrić iz WWF Adrije.

WWF kontinuirano radi na zaštiti ovih, često podcijenjenih ekosustava. Trenutačno provodimo nekoliko projekata, od kojih je RESTORIVER projekt posvećen obnovi riječnih obala i riparijskih područja duž Dunava i njegovih pritoka na koje su utjecale ljudske aktivnosti, kako bismo ojačali klimatsku otpornost i mogućnost prirodnog zadržavanja vode. Time se doprinosi ne samo bioraznolikosti, nego i smanjuje rizik od poplava, što je dobro za stanovnike koji žive blizu rijeka. Kroz projekt “Obnova Europske Amazone” radimo na unaprjeđenju UNESCO-vog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, kako bi bio otporan i zdrav, a time i omogućio razvoj biljnom i životinjskom svijetu.

Ako su vas iznenadili podaci koje ste pročitali i imate potrebu glasno negodovati, imamo i lijek za vas - istražite našu najnoviju kampanju i keksnite za prirodu!

Bregunica

Danas obilježavamo Svjetski dan divljih vrsta

Share This!