The WWF is run at a local level by the following offices...
- WWF Global
- Adria
- Argentina
- Armenia
- AsiaPacific
- Australia
- Austria
- Azerbaijan
- Belgium
- Bhutan
- Bolivia
- Borneo
- Brazil
- Bulgaria
- Cambodia
- Cameroon
- Canada
- Caucasus
- Central African Republic
- Central America
- Chile
- China
- Colombia
- Croatia
- Democratic Republic of the Congo
- Denmark
- Ecuador
- European Policy Office
- Finland
Our News
Službeno predstavljen projekt „Očuvanje vlažnih staništa na otocima Sredozemlja“ (MedIsWet)
Cilj provođenja projekta u Hrvatskoj je poboljšanje stanja i zaštita vlažnih ekosustava na otocima Jadranskog mora
Cilj provođenja projekta u Hrvatskoj je poboljšanje stanja i zaštita vlažnih ekosustava na otocima Jadranskog mora. Sudionicima su se na predstavljanju obratili predstavnici Ministarstva za zaštitu okoliša i energetike, HAOP-a, Udruge Hyla te WWF Adrije i WWF Grčke.
Otočne močvare među najugroženijim su staništima Sredozemlja. Ta mjesta nekada su bila ključna za opstanak stanovništva na otocima jer su predstavljala jedini izvor vode za ljude, poljoprivredne djelatnosti i napajanje stoke, no raseljavanjem ljudi postala su zaboravljena i napuštena. Nerijetko su bila zatrpavana smećem, uništavana i isušivana. Tek razvojem ekološke svijesti u 20. stoljeću uviđa se njihov značaj te im se sve više pridaje važnost kakvu oduvijek zaslužuju. Nažalost bez obzira na zakonsku zaštitu i porast ekološke svijesti kod ljudi, u nekim krajevima još uvijek je prisutan negativan trend uništavanja takvih staništa.
"Trend nestanka vlažnih staništa globalni je problem prepoznat i na europskoj razini. Usprkos velikim dobrobitima koje nam nude naše prirodne rijeke i močvare procjenjuje se da je u posljednjih 100 godina nestalo čak 64% vlažnih staništa svijeta. Posebice su ugrožena vlažna staništa na otocima koja predstavljaju "otoke unutar otoka" i bogate oaze bioraznolikosti", rekla je Irma Popović Dujmović, voditeljica projekata u WWF Adriji.
Tijekom proteklih 30 godina zemlje Sredozemlja nastojale su napraviti popis vlažnih staništa i procijeniti njihov status. Unatoč tome informacija je vrlo malo, postojeće nacionalne baze podataka nisu cjelovite i/ili usporedive, a za većinu zemalja uopće ne postoje. Nedostatak i nedosljednost informacija u krajnosti rezultira neučinkovitom zaštitom tih područja izrazito velikog značaja i potencijala. Ova problematika još je izraženija kod manjih vlažnih staništa (površine 0,1 ha i manje), budući da većina takvih područja ostaje neotkrivena. Na otocima, koji su zbog svog geografskog položaja dodatno izolirani, zalihe slatke vode su ograničene, a utjecaj turizma i urbanizacije je sve snažniji, očuvanje vlažnih staništa predstavlja velik izazov sektoru zaštite prirode.
Unutar Konvencije o zaštiti močvarnih područja od međunarodnog značaja (Ramsarska konvencija) donesena je 2015. godine rezolucija XII.14 „Očuvanje vlažnih staništa na otocima Sredozemlja“ koja potiče ugovorne strane s područja Sredozemlja da u okviru MedWet Inicijative prioritetno naprave ili upotpune popise vlažnih staništa na otocima, te zahtijeva učinkovitu i dugoročnu zaštitu i provedbu restauracije tih staništa gdje je potrebno i primjenjivo.
"Kako bi se doprinijelo cjelovitoj implementaciji rezolucije o otočnim vlažnim staništima i ostvarenju općih ciljeva međunarodne Ramsarske konvencije čije su potpisnice sve sredozemne države, pokrenut je projekt MedIsWet. Projekt je regionalnog karaktera jer uključuje 8 zemalja Sredozemlja koje će kroz replikaciju uspješne metodologije očuvanja vlažnih staništa provedenu na otocima u Grčkoj omogućiti standardiziran pristup prema provođenju istih ili sličnih aktivnosti na svim otocima Sredozemlja", rekla je Ivana Sučić iz udruge Hyla, koordinatorica MedIsWet projekta u Hrvatskoj.
Aktivnosti MedIsWet projekta uključuju izradu karte otočnih vlažna staništa većih od 0,1 ha na području Sredozemlja, stvaranje baze podataka na temelju standardizirane metodologije, širenje znanja i svijesti o važnosti močvara među lokalnim, nacionalnim i regionalnim vlastima, stanovnicima otoka i široj javnosti, a sve to u svrhu aktivnog i održivog očuvanja vlažnih staništa. U konačnici, rezultatima projekta nastojat će se postići da otočna vlažna staništa budu prepoznata kao područja od iznimne važnosti i budu zaštićena zakonom.
„Provođenjem aktivnosti unutar MedIsWet projekta doprinijet će se boljoj regulaciji i održivom upravljanju vlažnim staništima na otocima Sredozemlja što će uvrstiti Hrvatsku na popis jedne od prvih zemalja koja će u potpunosti implementirati rezoluciju o otočnim vlažnim staništima“, dodala je Sučić.
U Hrvatskoj je do sada proglašeno ukupno 5 ramsarskih područja: Park prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero te ribnjaci Crna Mlaka u Jastrebarskom i Donji tok Neretve. Na popisu nažalost nema niti jednog vodenog bisera s naših otoka.
Udruge Hyla i WWF Adria odgovorne su za provođenje MedIsWet aktivnosti u Hrvatskoj. Projekt je započeo u listopadu 2017., a službeno je predstavljen javnosti 2. veljače 2018., prigodno na Svjetski dan močvarnih staništa.
Projekt MedIsWet od regionalne je važnosti jer okuplja partnere čitavog Sredozemlja. Vrijednost projekta je € 1.097.000, a vrijeme trajanja je 3 godine. Zemlje u kojima se MedIsWet provodi su, pored Hrvatske, Cipar, Turska, Tunis, Italija, Francuska, Malta i Španjolska. Glavni koordinator projekta je Grčka.