Međunarodni dan rijeke Drave podsjetnik je na važnost njenog očuvanja, suživota čovjeka i rijeke koji se temelji na obnovi i održivom korištenju resursa koje nam rijeka pruža. Prije niti tjedan dana, UNESCO je proglasio 5-državni rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, čime je stavljen dodatni pečat na važnost očuvanja i obnove rijeke Drave. 

Jedna važna okosnica 5-državnog rezervata biosfere jest ulaganje u obnovu i očuvanje prirode, održivo korištenje njenih resursa te razvoj gospodarskih praksi koje ne štete riječnom okolišu. To znači da je za različite gospodarske aktivnosti nužno provesti ocjene prihvatljivosti tih aktivnosti za ekološku mrežu Natura 2000, kojom se utvrđuje je li pojedini zahvat prihvatljiv, koje su njegove posljedice, u kojem obliku i koje mjere ublažavanja treba provesti. Upravo proces ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu osigurava da posljedice zahvata (kao npr. eksploatacija pijeska) ne naprave više štete nego koristi te sprječava nekontrolirano uništavanje prirodnih vrijednosti. Sustav ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu doprinosi ravnomjernom razvoju gospodarstva uz očuvanje temeljnih prirodnih vrijednosti područja za dobrobit ljudi i prirode.

Suprotno medijskim napisima koji su se pojavili posljednjih dana “problemu” višku nanosa pijeska u Osijeku i potrebi njegovog vađenja, riječ je o tipičnom niskom vodostaju rijeke Drave u ovom periodu godine te su stoga vidljivi pješčani sprudovi u Osijeku. 

Podsjećamo, daljnje iskapanje pijeska i šljunka, tj. sedimenta iz korita rijeka i s obala te kanaliziranje rijeka dovodi do pojačanog ukapanja korita i opadanja razine vode u koritu. Kako je razina vode u koritu direktno povezana s podzemnim vodama u poplavnom području, razina tih voda također opada, čime se ugrožavaju izvori pitke vode za sva kućanstva koja žive uz rijeke, isušuju se močvarna područja (pa i Kopački rit), a direktna gospodarska šteta ocrtava se najviše u poljoprivredi i šumarstvu.

Alternative ustaljenim praksama postoje, isplativije su i njihova korist je višestruka, kako za prirodu tako i za ljude. Riječ je o rješenjima utemeljenima na prirodi koja omogućavaju balans gospodarskog razvoja i zaštite prirode, doprinose ublažavanju posljedica klimatskih promjena te zdravlju ljudi. 

Zadnje izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) pokazuje da nam je ovo zadnja prilika za djelovanje i ublažavanje posljedica klimatskih promjena, a UN je proglasio ovo desetljeće desetljećem revitalizacije. Također, i Hrvatska kao članica Europske unije dužna je provesti Europsku strategiju za bioraznolikost 2030., čiji je cilj obnoviti 25.000 kilometara rijeka i zaštititi 30% kopna Europske unije.

Stoga je ključno razumjeti kako daljnjim uništavanjem rijeka s nepotrebnim regulacijama, eksploatacijama, uništavamo budućnost svih nas, ali i budućih generacija.